Bajka o caru Saltanu
Aleksandr S. Puškin
Bajka o caru Saltanu, o slavnome mu sinu i velebnom junaku knezu Gvidonu Saltanoviču i o prekrasnoj carevni labudici
režija: Ludmila Fedorova
scenografija, kreacija lutaka i kostima: Aleksandra Zubova
skladatelji: Aleksandr Leonov i Olga Gaidamak
oblikovanje rasvjete: Igor Elek
scenski govor: Alma Vančura Malbaša
asistent režije: Aleksandra Colnarić
Voditelj tehničke službe: Momčilo Labudović
Inspicijent: Zdenka Kovaček
Izrada lutaka: Aleksandra Zubova, Ludmila Orlova, Lidia Eruhina, Ana i Olga Karetnikova
Izrada dekora: Aleksandra Zubova, Siniša Ardalić, Branko Ambrinac, Đuro Adžić
Izrada kostima: Maja Marković
Majstor tona: Dražen Golubić
Majstor rasvjete: Igor Elek
Majstor pozornice: Zoran Grkinić
OSOBE:
car Saltan: Đorđe Dukić
carica: Aleksandra Colnarić
tkalja: Inga Šarić / Snježana Ivković
kuharica: Zvjezdana Bučanin
knez Gvidon: Goran Guksić
labudica: Dunja Fajdić
pripovjedači, narod, mornari: Ivica Lučić i Tihomir Grljušić
Riječ redateljice
Svako djelo Aleksandra S. Puškina sadrži nekoliko različitih tema i priča, a upravo je tako i s Bajkom o caru Saltanu. S obzirom da je naša predstava namijenjena dječjoj publici, odlučili smo naglasiti temu obitelji, tako da se odnos oca i sina proteže kao glavna tema predstave. Svaki od njih ima svoje carstvo, bogate palače, sluge i novce, no ta zemaljska blaga ne može im zamijeniti druženje koje im je uskraćeno zbog zavisti dviju sestara – tkalje i kuharice.
Bajka o caru Saltanu ostvarena je s pomoću lutaka, simbola, znakova i metafora, a nije namijenjena samo dječjoj publici već i odraslima. Želja nam je zainteresirati velike i male i potaknuti ih na razmišljanje o idejama utjelovljenima u ovoj svevremenskoj priči.
Vaša,
Ludmila Fedorova
Aleksandr S. Puškin (1799.-1837.)
Ruski pjesnik, dramatičar i prozaist, u književnost je ušao kao sljedbenik klasicističke poezije, ali već u mladim danima, sintetizirajući tradicije ruske poezije i europskog romantizma, nalazi svoj put i osposobljava ruski jezik za izricanje široke skale osjećaja. Iako je umro mlad, Puškin je ostavio opsežan književni opus, uspješno se ogledavši u svim književnim rodovima: autor je izvrsne lirske poezije, niza uspješnih poema (Poltava, Cigani, Ruslan i Ludmila, Kavkaski zarobljenik), drama (Boris Godunov), proznih djela (Kapetanova kći, Pikova dama), a životno mu je djelo roman u stihovima Evgenij Onjegin, roman na kojem je radio punih deset godina, a koji uz romantična obilježja donosi opširniju socijalnu motivaciju i psihološku karakterizaciju likova te tako utire put ruskom realističkom romanu.
Iznimna umjetnička vrijednost ostvarena je i u bajkama u stihovima, Bajci o caru Saltanu te Bajci o ribaru i ribici, a njihovu neosporivu kvalitetu potvrđuju i brojna izvođenja u kazalištima diljem svijeta.
Za predstavu je korišten prijevod teksta iz knjige Bajke Aleksandra S. Puškina u prijevodu Dobriše Cesarića i Radomira Venturina, koji je prevoditelj i naše Bajke o caru Saltanu.
Dobriša Cesarić
Hrvatski pjesnik i prevoditelj (Požega, 10.01.1902-Zagreb, 18.12.1980). Studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je živio od 1916. Radio je kao lektor i urednik. Sa Vjekoslavom Majerom pokrenuo je 1923. časopis Ozon. Pisao pjesme, kritičko-memoarsku prozu i objavljivao prepjeve s njemačkoga, ruskoga, bugarskoga i slovenskoga jezika. Prvu je pjesmu objavio 1916. u Pobratimu, a pjesničku afirmaciju stekao je u vodećim književnim časopisima (Kritika, Savremenik, Literatura, Književnik, Hrvatska revija), no najviše pjesama objavio je u Krležinoj Književnoj republici. Od 165 pjesama njih 127 objavio je za života u 15 samostalnih zbirki.
Radomir Venturin
(1935.), do umirovljenja viši lektor za ruski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, vodio je jezične i prijevodne vježbe, i predavao stilistiku ruskog jezika. Bavi se prevođenjem usmenim (simultanim) i pismenim (stručni i umjetnički tekstovi). Objavio knjižicu pjesama Vječna riječ na Straži, Mladost, Zagreb 1981. Prepjevao tri od četiri otisnute Puškinove bajke i knjizi A. S. Puškin, Bajke (4 izdanja u nakladama Mladost «Vjeverica», Znanje «Stribor» i sve četiri bajke u djelomice izmijenjenom prijevodu, objavljenom u knjizi Aleksandar Puškin, Bajka o ribaru i ribici (Mozaik knjiga, Zagreb 2002.). Prijevodi iz Puškinove poezije bili su otisnuti i Književnoj smotri, dvobroj 112-113, te uz druge prevoditelje u knjizi: Aleksandar Sergejevič Puškin, Pjesme, bajke, drame, Hum, Zagreb 2002. U ruskom časopisu Ural, Ekaterinburg, 2000, br. 1 tiskan je izbor njegovih ruskih stihova uz pohvalnu ocjenu suvremenog ruskog pjesnika Evgenija Rejna. Nekoliko je prepjeva bilo objavljeno na ruskim internetskim stranicama. Urednik je ruske kolone Osmojezičnog rječnika, Leksikografski zavod «Miroslav Krleža». Suradnik je projekta HAZU (voditelj akademkinja Antica Menac) Istraživanje hrvatske frazeologije. Plod su dugogodišnjeg rada u tom projektu: Rusko – hrvatski ili srpski rječnik, Školska knjiga, Zagreb 1979. (1. sv.), 1980. (2. sv), te Hrvatski frazeološki rječnik, A. Menac, Ž Fink-Arsovski, R. Venturin, Naklada Ljevak, Zagreb 2003.
Ludmila Fedorova
Rođena je i odrasla u St. Peterburgu - gradom u kojem je rođena i odrasla, završila kazališne studije i u kojem sada radi.
Nedavno je diplomirala na Akademiji kazališne umjetnosti u rodnom gradu i stekla zvanje redatelja kazališta lutaka. Diplomski rad obranila je predstavom Roda i strašilo (prema priči J. Vodrašeka O Strašilu ) koja je postavljena u Habarovskom kazalištu lutaka.
L. Fedorova trenutno radi na Akademiji na Odsjeku kazališta lutaka i u kazalištu Morph koji su organizirali studenti Akademije. U svom radu nastoji iskoristiti "sintetičnost" kazališta lutaka - ujedinjujući tri različita izričaja - lutkarsko i kazalište maske i fizički teatar, a u tom smjeru želi nastaviti raditi i dalje.
Aleksandra Zubova
Rođena je u Petropavlovsku na Kamčatki gdje je počela slikati i završila umjetničku školu.
Kako bi nastavila s likovnom naobrazbom i našla svoje mjesto u likovnoj umjetnosti završava koledž umjetnosti u Novgorodu, a zatim diplomira kao umjetnik - izvođač na Akademiji kazališne umjetnosti u St. Peterburgu.Za vrijeme studija na Akademiji započinje s profesionalnim radom u kazalištima St. Peterburga i drugim gradovima i aktivno sudjeluje na izložbama i festivalima.
Trenutno živi i radi u St. Peterburgu gdje u širokom krugu svojih profesionalnih zanimanja eksperimentira s različitim studijskim pristupima i tehnologijama u lutkarskim kazalištima, a sve u cilju izrade prekrasnog svijeta na pozornici.
Fotogalerija
Foto galerija -SLUK 2009
Predstavu pogledali i o njoj napisali...