Pippi Dugačarapa
Astrid Lindgren – Andrej Rozman Roza
Režija i prilagodba: Zlatko Sviben
Skladba: Darko Hajsek
Suradnik za scensko kretanje: Damir Klemenić
Suradnica za scenski govor: Alma Vančura
Oblikovanje svjetla: Ivo Nižić
Oblikovanje tona: Dražen Golubić
Asistencija redatelja: Mladen Vujčić
Kostimografija i scenografija: Iva Matija Bitanga i Leo Vukelić
U predstavi sudjeluju: Marija Kolb kao Pippi, Mladen Vujčić kao Tomi, Areta Ćurković kao Anika, Inga Šarić, Đorđe Dukić, Ivica Lučić, Zvjezdana Bučanin, Lidija Helajz, Snježana Ivković, Tihomir Grljušić, Aleksandra Colnarić, Dunja Fajdić i Petar Konkoj.
Ova se prilagodba za Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku (2008./09.) udešava prema adaptaciji i prijevodu Rozmanove dramatizacije Nikole Vukčevića (Podgorica, 2000.), prema prijevoda nekih prizorā Vlade Krušića (Varaždin-Zagreb, 2009.), prema prijevodu izvornika Mirka Rumca (Zagreb : Mladost, 1973.), a sve u jezičnoj redakciji Alme Vančura (Osijek, 2009.).
Pippi Dugačarapu stvorila je švedska spisateljica Astrid Lindgren 1945. godine – kao i sve velike stvari, priča o maloj Pippi nastala je gotovo slučajno – spisateljičina kći Karin oboljela je te je, dosađujući se u krevetu, zamolila mamu da joj ispriča priču. Kad ju je mama upitala kakvu priču bi željela čuti, Karin je ispalila: „Priču o Pippi Dugačarapi!”. “Djevojčica tako neobičnog imena mora i biti neobična i drugačija” - pomislila je spisateljica i tako je, jednostavno govoreći, nastala priča o Pippilotti Viktualii Rullgardini Krusmynti Efraimsdotter Lungstrump, do danas prevedena na gotovo devedeset jezika. No, trebalo je vremena da taj lik s oduševljenjem prihvate i mladi i stari - prva priča o Pippi izazvala je negativnu reakciju roditelja i učitelja koji su u njoj vidjeli prijetnju javnom moralu. Problem nije bio samo u tome što ona živi sama u kući, s majmunom i konjem, nego i zato što ne želi ići u školu i priča o stranim mjestima koje je posjetila s ocem, kapetanom južnih mora. No, Pippi Dugačarapa vremenom je postala ne samo uzor djevojčicama koje traže svoju nezavisnost, nego je ova literarna junakinja odigrala i nemalu ulogu u emancipaciji žena. Švedski su republikanci i anti-monarhisti čak tražili da na kovanicama umjesto glave kralja Carla XVI Gustafa bude taj svjetski poznat lik dječje književnosti. Sa svoga zauzimanja za pravdu i nenasilje Astrid je Lindgren smatrana jednim od naj većih moralnih autoriteta u Švedskoj. Umrla je 2002., u devedeset i četvrtoj godini života.
„Ako bolje promotrimo Pippi, pred sobom imamo, zapravo, vrlo prosječno dijete. Svojom mrkvastom kosom, krumpirastim nosom, pjegavim licem i neobično širokim ustima ima sve predispozicije postati frustriranom i ogorčenom osobom. Ali, zbog iznimnih karakternih osobina, Pippi sve mane uspješno pretvara u vrline. Od prosječne, ona postaje neobičnom djevojčicom. Od osamljene, nezavisnom. Od slabašne, najjačom na svijetu.”
Marinka Poštrak
Premijera travanj 2009.
Na 10. NAJ, NAJ, NAJ FESTIVALU Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u Osijeku dodijeljene su nagrade za predstavu A. Lindgren/ A. Rozman Roza PIPPI DUGAČARAPA u režiji Zlatka Svibena.
Zlatko Sviben osvojio je nagradu za najbolju režiju, a Marija Kolb za ulogu Pippi nagradu za najbolju žensku ulogu.
Fotogalerija
Predstavu pogledali i o njoj napisali...
- Glas Slavonije, 22.04.2009.
- Glas Slavonije, 28.04.2009.
- Glas Slavonije, 02.05.2009.
- Večernji list, 02.05.2009.