skip to Main Content
Pippi Dugačarapa
PREMIJERA:

travanj 2009.

AUTOR:

Astrid Lindgren – Andrej Rozman Roza

KRATKO O PREDSTAVI:

Ova se prilagodba za Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku (2008./09.) udešava prema adaptaciji i prijevodu Rozmanove dramatizacije Nikole Vukčevića (Podgorica, 2000.), prema prijevoda nekih prizorā Vlade Krušića (Varaždin-Zagreb, 2009.), prema prijevodu izvornika Mirka Rumca (Zagreb : Mladost, 1973.), a sve u jezičnoj redakciji Alme Vančura (Osijek, 2009.).

Pippi Dugačarapu stvorila je švedska spisateljica Astrid Lindgren 1945. godine – kao i sve velike stvari, priča o maloj Pippi nastala je gotovo slučajno – spisateljičina kći Karin oboljela je te je, dosađujući se u krevetu, zamolila mamu da joj ispriča priču.

Kad ju je mama upitala kakvu priču bi željela čuti, Karin je ispalila: „Priču o Pippi Dugačarapi!”. “Djevojčica tako neobičnog imena mora i biti neobična i drugačija” – pomislila je spisateljica i tako je, jednostavno govoreći, nastala priča o Pippilotti Viktualii Rullgardini Krusmynti Efraimsdotter Lungstrump, do danas prevedena na gotovo devedeset jezika. No, trebalo je vremena da taj lik s oduševljenjem prihvate i mladi i stari – prva priča o Pippi izazvala je negativnu reakciju roditelja i učitelja koji su u njoj vidjeli prijetnju javnom moralu. Problem nije bio samo u tome što ona živi sama u kući, s majmunom i konjem, nego i zato što ne želi ići u školu i priča o stranim mjestima koje je posjetila s ocem, kapetanom južnih mora. No, Pippi Dugačarapa vremenom je postala ne samo uzor djevojčicama koje traže svoju nezavisnost, nego je ova literarna junakinja odigrala i nemalu ulogu u emancipaciji žena. Švedski su republikanci i anti-monarhisti čak tražili da na kovanicama umjesto glave kralja Carla XVI Gustafa bude taj svjetski poznat lik dječje književnosti. Sa svoga zauzimanja za pravdu i nenasilje Astrid je Lindgren smatrana jednim od naj većih moralnih autoriteta u Švedskoj. Umrla je 2002., u devedeset i četvrtoj godini života.

Ako bolje promotrimo Pippi, pred sobom imamo, zapravo, vrlo prosječno dijete. Svojom mrkvastom kosom, krumpirastim nosom, pjegavim licem i neobično širokim ustima ima sve predispozicije postati frustriranom i ogorčenom osobom. Ali, zbog iznimnih karakternih osobina, Pippi sve mane uspješno pretvara u vrline. Od prosječne, ona postaje neobičnom djevojčicom. Od osamljene, nezavisnom. Od slabašne, najjačom na svijetu.”

Marinka Poštrak

Na 10. NAJ, NAJ, NAJ FESTIVALU Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u Osijeku dodijeljene su nagrade za predstavu A. Lindgren/ A. Rozman Roza PIPPI DUGAČARAPA u režiji Zlatka Svibena.

Zlatko Sviben osvojio je nagradu za najbolju režiju, a Marija Kolb za ulogu Pippi nagradu za najbolju žensku ulogu.

O predstavi

  • Marija Kolb kao Pippi
  • Mladen Vujčić kao Tomi
  • Areta Ćurković kao Anika
  • Inga Šarić
  • Đorđe Dukić
  • Ivica Lučić
  • Zvjezdana Bučanin
  • Lidija Helajz
  • Snježana Ivković
  • Tihomir Grljušić
  • Aleksandra Colnarić
  • Dunja Fajdić
  • Petar Konkoj
  • Režija i prilagodba: Zlatko Sviben
  • Skladba: Darko Hajsek
  • Suradnik za scensko kretanje: Damir Klemenić
  • Suradnica za scenski govor: Alma Vančura
  • Oblikovanje svjetla: Ivo Nižić
  • Oblikovanje tona: Dražen Golubić
  • Asistencija redatelja: Mladen Vujčić
  • Kostimografija i scenografija: Iva Matija Bitanga i Leo Vukelić

Gostovanja
12.10.2009. – Gostovanje na 12. susretu HC ASSITEJ u Centru za kulturu u Čakovcu
4. i 5.11.2009. – Gostovanje na 14. reviji lutkarskih kazališta u Hrvatskom kulturnom domu u Rijeci

Nagrade
Na 12. susretu HC ASSITEJ dodijeljene su:

Nagrada za najbolje kostime Ivi Matiji Bitangi i Leu Vukeliću
Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje – dvije ravnopravne nagrade za žensku ulogu – Mariji Kolb za ulogu Pippi
Nagrade 10. NAJ NAJ NAJ Festivala:

Zlatko Sviben osvojio je nagradu za najbolju režiju
Marija Kolb nagradu za ulogu Pippi

Ne propustite obavijesti o predstavama i događanjima

Back To Top
X