Ruski pjesnik, dramatičar i prozaist, u književnost je ušao kao sljedbenik klasicističke poezije, ali već u mladim danima, sintetizirajući tradicije ruske poezije i europskog romantizma, nalazi svoj put i osposobljava ruski jezik za izricanje široke skale osjećaja. Iako je umro mlad, Puškin je ostavio opsežan književni opus, uspješno se ogledavši u svim književnim rodovima: autor je izvrsne lirske poezije, niza uspješnih poema (Poltava, Cigani, Ruslan i Ludmila, Kavkaski zarobljenik), drama (Boris Godunov), proznih djela (Kapetanova kći, Pikova dama), a životno mu je djelo roman u stihovima Evgenij Onjegin, roman na kojem je radio punih deset godina, a koji uz romantična obilježja donosi opširniju socijalnu motivaciju i psihološku karakterizaciju likova te tako utire put ruskom realističkom romanu.
Iznimna umjetnička vrijednost ostvarena je i u bajkama u stihovima, Bajci o caru Saltanu te Bajci o ribaru i ribici, a njihovu neosporivu kvalitetu potvrđuju i brojna izvođenja u kazalištima diljem svijeta.
Za predstavu je korišten prijevod teksta iz knjige Bajke Aleksandra S. Puškina u prijevodu Dobriše Cesarića i Radomira Venturina, koji je prevoditelj i naše Bajke o caru Saltanu.
Hrvatski pjesnik i prevoditelj (Požega, 10.01.1902-Zagreb, 18.12.1980). Studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je živio od 1916. Radio je kao lektor i urednik. Sa Vjekoslavom Majerom pokrenuo je 1923. časopis Ozon. Pisao pjesme, kritičko-memoarsku prozu i objavljivao prepjeve s njemačkoga, ruskoga, bugarskoga i slovenskoga jezika. Prvu je pjesmu objavio 1916. u Pobratimu, a pjesničku afirmaciju stekao je u vodećim književnim časopisima (Kritika, Savremenik, Literatura, Književnik, Hrvatska revija), no najviše pjesama objavio je u Krležinoj Književnoj republici. Od 165 pjesama njih 127 objavio je za života u 15 samostalnih zbirki.
(1935.), do umirovljenja viši lektor za ruski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, vodio je jezične i prijevodne vježbe, i predavao stilistiku ruskog jezika. Bavi se prevođenjem usmenim (simultanim) i pismenim (stručni i umjetnički tekstovi). Objavio knjižicu pjesama Vječna riječ na Straži, Mladost, Zagreb 1981. Prepjevao tri od četiri otisnute Puškinove bajke i knjizi A. S. Puškin, Bajke (4 izdanja u nakladama Mladost «Vjeverica», Znanje «Stribor» i sve četiri bajke u djelomice izmijenjenom prijevodu, objavljenom u knjizi Aleksandar Puškin, Bajka o ribaru i ribici (Mozaik knjiga, Zagreb 2002.). Prijevodi iz Puškinove poezije bili su otisnuti i Književnoj smotri, dvobroj 112-113, te uz druge prevoditelje u knjizi: Aleksandar Sergejevič Puškin, Pjesme, bajke, drame, Hum, Zagreb 2002. U ruskom časopisu Ural, Ekaterinburg, 2000, br. 1 tiskan je izbor njegovih ruskih stihova uz pohvalnu ocjenu suvremenog ruskog pjesnika Evgenija Rejna. Nekoliko je prepjeva bilo objavljeno na ruskim internetskim stranicama. Urednik je ruske kolone Osmojezičnog rječnika, Leksikografski zavod «Miroslav Krleža». Suradnik je projekta HAZU (voditelj akademkinja Antica Menac) Istraživanje hrvatske frazeologije. Plod su dugogodišnjeg rada u tom projektu: Rusko – hrvatski ili srpski rječnik, Školska knjiga, Zagreb 1979. (1. sv.), 1980. (2. sv), te Hrvatski frazeološki rječnik, A. Menac, Ž Fink-Arsovski, R. Venturin, Naklada Ljevak, Zagreb 2003.
Rođena je i odrasla u St. Peterburgu – gradom u kojem je rođena i odrasla, završila kazališne studije i u kojem sada radi. Nedavno je diplomirala na Akademiji kazališne umjetnosti u rodnom gradu i stekla zvanje redatelja kazališta lutaka. Diplomski rad obranila je predstavom Roda i strašilo (prema priči J. Vodrašeka O Strašilu ) koja je postavljena u Habarovskom kazalištu lutaka.
L. Fedorova trenutno radi na Akademiji na Odsjeku kazališta lutaka i u kazalištu Morph koji su organizirali studenti Akademije. U svom radu nastoji iskoristiti “sintetičnost” kazališta lutaka – ujedinjujući tri različita izričaja – lutkarsko i kazalište maske i fizički teatar, a u tom smjeru želi nastaviti raditi i dalje.
Rođena je u Petropavlovsku na Kamčatki gdje je počela slikati i završila umjetničku školu. Kako bi nastavila s likovnom naobrazbom i našla svoje mjesto u likovnoj umjetnosti završava koledž umjetnosti u Novgorodu, a zatim diplomira kao umjetnik – izvođač na Akademiji kazališne umjetnosti u St. Peterburgu.Za vrijeme studija na Akademiji započinje s profesionalnim radom u kazalištima St. Peterburga i drugim gradovima i aktivno sudjeluje na izložbama i festivalima.
Trenutno živi i radi u St. Peterburgu gdje u širokom krugu svojih profesionalnih zanimanja eksperimentira s različitim studijskim pristupima i tehnologijama u lutkarskim kazalištima, a sve u cilju izrade prekrasnog svijeta na pozornici.
O predstavi
- car Saltan: Đorđe Dukić
- carica: Aleksandra Colnarić
- tkalja: Inga Šarić / Snježana Ivković
- kuharica: Zvjezdana Bučanin
- knez Gvidon: Goran Guksić
- labudica: Dunja Fajdić
- pripovjedači, narod, mornari: Ivica Lučić i Tihomir Grljušić
- Režija: Ludmila Fedorova
- Scenografija, kreacija lutaka i kostima: Aleksandra Zubova
- Skladatelji: Aleksandr Leonov i Olga Gaidamak
- Oblikovanje rasvjete: Igor Elek
- Scenski govor: Alma Vančura Malbaša
- Asistent režije: Aleksandra Colnarić
- Voditelj tehničke službe: Momčilo Labudović
- Inspicijent: Zdenka Kovaček
- Izrada lutaka: Aleksandra Zubova, Ludmila Orlova, Lidia Eruhina, Ana i Olga Karetnikova
- Izrada dekora: Aleksandra Zubova, Siniša Ardalić, Branko Ambrinac, Đuro Adžić
- Izrada kostima: Maja Marković
- Majstor tona: Dražen Golubić
- Majstor rasvjete: Igor Elek
- Majstor pozornice: Zoran Grkinić
Gostovanja
28.08.2009.
Gostovanje na 42. Međunarodnom dječjem festivalu kazališta lutaka – PIF, Muzej Mimara Zagreb
Nagrade
Na 42. Međunarodnom dječjem festivalu kazališta lutaka – PIF dodijeljena je nagrada ansamblu za animaciju u predstavi.
Na 22. Susretu lutkara i lutkarskih kazališta RH (31.5.2009. – 3.6.2009.) dodijeljena je nagrada za najbolju scenografiju Aleksandri Zubovoj.
Na 22. Susretu lutkara i lutkarskih kazališta RH (31.5.2009. – 3.6.2009.) dodijeljena je nagrada za najbolju animaciju Snježani Ivković za ulogu Tkalje.
Na 22. Susretu lutkara i lutkarskih kazališta RH (31.5.2009. – 3.6.2009.) dodijeljena je Nagrada Branko Stojaković za ukupnu likovnost predstave (tradicionalno dodjeljuje Kazališta lutaka Zadar)
Na 22. Susretu lutkara i lutkarskih kazališta RH (31.5.2009. – 3.6.2009.) dodijeljena je nagrada dječjeg prosudbenog odbora.