
Gospodine Hub volite li kolač sa sirom?
Više volim vočne kolače, ali kolač sa sirom mi se jednostavno sviđa kao riječ. Sir i kolač – to nekako ne ide zajedno i zvuči smiješno.
Pingvini, krt, kokoš – zašto ste izabrali upravo ove životinje za vaš komad?
U mojem prvom komadu za djecu nastupio je jedan jedincati pingvin – i bilo je očigledno da će u drugom tekstu za djecu biti dva pingvina. Kod pingvina ne mislim – naravno da svatko može imati svoju predodžbu – na elegantne kraljevske pingvine, nego na nekoliko primjeraka koje sam jednom vidio u južnoj Africi: mali, neuredni, bez elegancije, svadljivi, koji su širili enormni smrad. Kako sam došao do ostalih životinja iskreno ne znam. Vjerojatno zato jer se u prirodi nikada ne susreću.
Učiteljica u osnovnoj školi (njemačkoj) je za „Pingvine“ nakon čitanja rekla da veličaju nasilje. Što bi ste na to rekli?
Taj argument sam već jednom čuo. Nikoga ne želim poučavati, ali kao prvo, nasilje je dio života i svijeta oko nas – to se dobro može promatrati na dječjim igralištima – naravno ono mora biti kontrolirano. Nasilje u ovom komadu proizlazi uvijek iz pozicije autoriteta – ili figure koja si tu funkciju prisvoji. U skoro svim mojim komadima radi se o tome da se autoritetima ne treba pod svaku cijenu vjerovati.
Ulrich Hub se rodio u Tubingenu 1963. godine. Glumačko obrazovanje je stekao na visokoj školi u Hamburgu. Kao mladi glumac počeo je pisati. Pisao je kazališne tekstove, scenarije i knjige za djecu. Posebno polje njegova djelovanja su kazališni tekstovi za djecu i mlade. Osobitu pažnju privlači njegova trilogija o pingvinima. Najdeblji pingvin s pola iz 1996. godine. Slijedi tekst Pingvini ne znaju ispeći kolač sa sirom za koji dobiva nagradu Kaas i Kappes. Tekst za djecu Kod arke u osam nagrada Kaas i Kappes u 2006. godini. Te iste godine za taj tekst dobiva Deutscher Kindertheaterpreis, slijedi Deutscher Kinderhorspielpreis, te kazališna nagradu za djecu grada Karlsruhea itd. Ulrich Hub je jedan od najznačajnijih njemačkih kazališnih autora kako za djecu tako i za odrasle. Tekstovi koji su nastali u posljednje vrijeme Kraljevo najdraže dijete, obrada Lira za djecu od šest godina, Lisice ne lažu, Klokan kao ti, Repa igraju se po njemačkim kazalištima za djecu. Kod arke u osam je igran diljem Europe.
Rođen je 1959. godine u Koprivnici gdje završava osnovnu i srednju školu. Godine 1989. diplomirao je režiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Od tada radi u cijelom nizu kazališta širom Hrvatske (DK Gavella, HNK Osijek, Dječje kazalište Branka Mihaljevića Osijek, HNK u Varaždinu, Kazalište Požega, Kazalište Virovitica, Kazalište Oberon, ITD Zagreb) ali i izvan nje (HNK u Mostaru). Režirao je djela Marina Držića, Williama Shakespearea, Ivana Cankara, Mire Gavrana, J.W. Goethea, Volkera Ludwiga, Davora Špišića, Kristine Gavran, Ephraima Kishona, Labicha, Kamova, Čehova, Hašeka, Galovića i brojnih drugih autora. Osim režije bavi se i prevođenjem, pisanjem, bio je radijski voditelj, novinar, direktor radija, umjetnički voditelj Teatra itd u Zagrebu, a vodio je i Kult d.o.o., multimedijalni centar u Varaždinu. Postavio je na scenu preko četrdeset predstava, preveo desetak dramskih tekstova s njemačkog, a napisao je i knjige za djecu i mlade Kako smo mamu i tatu spasili od bankrota, Dječak koji je govorio Bogu i Nespretni Dado.
Rođena je u Zagrebu, gdje je diplomirala slikarstvo na Akademiji likovne umjetnosti u klasi prof. Zlatka Kauzlarića Atača. Kao scenografkinja radi u brojnim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Uz Ozrena Prohića dobitnica je Nagrade hrvatskoga glumišta za operu Orfej 2008., te nagrade za najbolju scenografiju na Gumbekovim danima za predstavu Operni cabaret (HNK, Zagreb). Neke od predstava koje ostvaruje su: Hercegovci za volanom, Bitange i princeze, Kraljevo, Krletka, Kaos iza kulisa, Vučjak, Vjenčani list, Amelija ide na ples, Pečat, Čarobni kolačić. Često surađuje i sa Scenom Gorica radeći predstave za djecu i odrasle: Grga Čvarak, Davež, Dječak koji je tražio zmaja, Sve u 3, I živjele su sretno. Dugogodišnja je suradnica manifestacije Ljeto na Strossu i članica žirija Festivala zastavica u sklopu festivala Cest is d’Best. Kao set dekorater surađuje u filmu Zrinka Ogreste S one strane. Kada stigne, napravi poneku likovnu izložbu. Članica je hzsu–a od 2010. godine.
Samostalna umjetnica, magistra kostimografije rođena je 1964. u Zadru. Živi i radi u Zagrebu. Godine 2014. završila je treću godinu poslijediplomskog doktorskog studija na alu u Zagrebu, smjer slikarstvo, pod umjetničkim mentorstvom prof. Zlatka Kauzlarića Atača. Umjetnički senzibilitet ostvaruje i gradi u kazalištu kao kostimografkinja dramskih, plesnih, i predstava za djecu u kazalištima u Hrvatskoj i šire. Izlaže kostimografiju, crteže i tekstilne kolaže – slike na skupnim i samostalnim izložbama. Dobitnica je nagrade Branko Stojaković 2011. za likovnost predstave Michelangelo Buonarotti. Godine 2014. dobila je i Nagradu Grada Zadra za uspjehe i rezultate na području kazališne umjetnosti. U Kazalištu Komedija kreirala je kostimografiju za predstave Čisto ludilo, Ukroćena goropadnica, Ella i Marilyn, Skup, Vanja i Sonja.
Miroslav Evačić je glazbeni producent, multiinstrumentalist, autor i kreator vlastitog glazbenog pravca – Čardaš Blues. Autor je devet studijskih albuma i dobitnik četiri Porina (dva kao izvođač i autor, dva kao glazbeni producent) te brojnih domaćih i inozemnih priznanja. U svom radu surađivao je sa mnogim svjetskim poznatim glazbenicima, a njegova glazba emitira se na najeminentnijim svjetskim radio postajama (BBC, fRoots Radio…).
Gordana Evačić je multiinstrumentalistica, trostruka dobitnica nagrade Status i najbliža suradnica glazbenika Miroslava Evačića. Njezin samostalni album Sneha bio je nominiran za nagradu Porin i uvršten na listu ponajboljih albuma od strane prestižnog britanskog world music magazina fRoots.
O predstavi
- Pingvin – Areta Ćurković
- Pingvin – Srđan Kovačević
- Kokoš – Kristina Kovačević
- Krt – Ivica Lučić
- REŽIJA Damir Mađarić
- SCENOGRAFIJA Marta Crnobrnja
- KOSTIMOGRAFIJA Marija Šarić Ban
- ASISTENTICA KOSTIMOGRAFA I SCENOGRAFA Tončica Knez
- GLAZBA Miroslav Evačić / Gordana Evačić
- OBLIKOVANJE RASVJETE Igor Elek
- ASISTENTICA REDATELJA Kristina Kovačević
- VODITELJ TEHNIČKE SLUŽBE Dražen Golubić
- INSPICIJENT Zdenka Kovaček
- MAJSTOR RASVJETE Igor Elek
- MAJSTOR POZORNICE Zoran Grkinić
- TEHNIČARI TON / SVJETLO Josip Ogribić / Hrvoje Đumlija
- POZORNIČKI TEHNIČAR Tihomir Čakalić
- IZRADA SCENOGRAFIJE Siniša Ardalić / Marta Crnobrnja
- IZRADA KOSTIMA Maja Marković / Marija Šarić Ban