O nama

Izložba Početak prije početka

Upute za koristenje galerijom:
Za ručno prelistavanje slika koriste se strelice na tipkovnici, scroll na mišu ili jednostavno klik na sliku koja se nalazi sa strane na koju se želi zakrenuti lista fotografija. Ako se želi povećati slika, klikne se na nju duplim klikom miša. Za automatsko prelistavanje klikne se na strelicu (play), a za zaustavljanje na kvadrat (stop).

O kazalištu

Vrijedna i višestruko nagrađivana kazališna kuća službeno je s radom započela 8. lipnja 1950. godine, izvedbom prve premijere Pionirskoga kazališta u Osijeku – «Spašeno svjetlo» koju je režirao Ivan Marton. Godinu dana kasnije amatersko kazalište, u čijim su predstavama igrala djeca, dobiva svoju dvoranu u tadašnjem donjogradskom Domu kulture, u kojoj i danas predstavama uveseljavaju male i velike. Žarka nastojanja da Osijek dobije pravu lutkarsku i dječju scenu ostvarila su se 1958. godine kada se kazalište profesionalizira te dobiva ime Dječje kazalište «Ognjen Prica».  Dječje kazalište u Osijeku iznimno je ponosno što je sudjelovalo na Prvom međunarodnom festivalu djeteta u Šibeniku. Prvu lutkarsku predstavu postavlja na scenu 1962. godine, a 1977. postaje ponosnim domaćinom Susreta lutkara Hrvatske.

U više od pola stoljeća održanosti na gradskoj, državnoj i međunarodnoj sceni, dogodilo se mnogo lijepih i nezaboravnih trenutaka. Povijest upisuje uspješnice poput predstave «Zeko, Zriko i Janje» Branka Mihaljevića, a u režiji Ivana Baloga, koja je postala simbolom Kazališta. Jedno od zlatnih razdoblja teatra bio je kraj ‘70-ih i prva polovica ‘80-ih s kultnom predstavom «Postolar i vrag» koju je na scenu postavio redatelj Borislav Mrkšić. Osvojila je brojne nagrade i priznanja na svim festivalima u zemlji i inozemstvu. No, zlatnima se mogu prozvati i posljednjih 15 godina Dječjega kazališta. U ljeto 1992. godine nastao je «Botafogo» zajedničkim autorskim snagama redatelja Zvonka Festinija, likovnjaka Branka Stojakovića i glazbenika Igora Savina. Potom «Blago babe Mrzulje» koja je 1994. godine dobila nagradu Hrvatskog društva dramskih umjetnika za najbolju predstavu za djecu i mlade.

Nabrajanje uspješnih predstava oduzelo bi puno bjeline papira, stoga treba navesti kako je najuglednije nagrade dobila predstava u režiji Dubravke i, pokojnoga, Marina Carića «Djevojčica sa žigicama». Iako je nastala prije puno godina, još je uvijek aktualna, pa je Kazalište s njom gostovalo i u Kini na Dječjoj svjetskoj izložbi u sklopu koje je održan Međunarodni lutkarski festival. Iste godine sudjelovali su i na Festivalu dramskih kazališta za djecu s predstavom «Kresivo», koje je otvorilo festival pred prepunim oduševljenim gledalištem, a kući se vraćaju sa Zlatnom medaljom za iznimno umjetničko ostvarenje.

U proteklih 58 godina djelovanja i 50 godina profesionalnog rada (koje je Kazalište obilježilo 23. travnja 2008. godine) s išekivanjem smo prelazili prag ove čudesne kuće koja nas je nebrojeno puta vodila na čarobna i bajkovita putovanja, otvarajući nam nepregledan prostor izmaštanih likova, a sav izvanjski svijet ostavljala za vratima. I ne samo mali, u svijet čarolija Dječjega kazališta - danas imena Branka Mihaljevića - više od pola stoljeća uranjaju i veliki, oni koji su nekada bili mali i koji još uvijek s čudom u srcu prate zajedno s malenima svoje omiljene likove iz priča... 

O nama napisali...

• clanak1
  
• clanak2
• Glas Slavonije, 13.04.2008.

Informacije o kazalištu

Nagrada za glumačka ostvarenja

Na 2. Festivalu hrvatske drame za djecu Mali Marulić dodjeljena je Nagrada za najbolju glazbu Ivici Muratu za glazbu u predstavi ZLATNI DANCI Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku.

Na 16. FESTIVALU  GLUMCA – ansamblu predstave PEPELJUGA (za sve glumačke kreacije) dodjeljena je nagrada "Nevenka Filipović" za najbolje lutkarsko glumačko ostvarenje ili glumačko ostvarenje u predstavama za djecu i mlade.

Na 22. SUSRETU LUTKARA I LUTKARSKIH KAZALIŠTA HRVATKE dodijeljene su slijedeće nagrade našem Kazalištu:

• Nagrada za najbolju scenografiju Aleksandri Zubovoj za predstavu BAJKA O CARU SALTANU,
• Nagrada za nabolju animaciju Snježani Ivković za ulogu Tkalje u predstavi BAJKA O CARU SALTANU
• Nagrada Branko Stojaković za ukupnu likovnost predstave (tradicionalno dodjeljuje Kazalište lutaka Zadar)za predstavu BAJKA O CARU SALTANU
• Nagrada Dječjeg prosudbenog odbora za najbolju predstavu u cjelini za predstavu BAJKA O CARU SALTANU

Grad Osijek kao organizator Osječkog ljeta kulture 2009. dodijelio je NAGRADU s POVELJOM  za predstavu BALTAZAR I TENOR KOKO  Zlatka Boureka i Ane Tonković Dolenčić u režiji Zlatka Boureka za radosnu kolektivnost dramske igre.

Na završenom 12. Susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC Assitej održanom u Čakovcu od 12. do 17. listopada 2009. ocjenjivački sud u sastavu Iva Gruić, Katarina Kolega i Zvonko Festini dodijelio nagrade u više kategorija.

Nagradu za najbolju žensku ulogu dobila je Marija Kolb za ulogu Pippi u predstavi PIPPI DUGAČARAPA u izvedbi našeg Kazališta, a u režiji Zlatka Svibena.

Obrazloženje ocjenjivačkog suda

„Marija Kolb razigranoj je Pipi DugojČarapi podarila višeslojnost, jasno naznačivši da je njezin bijeg u maštu samo bijeg od tužne stvarnosti. Stoga je podjednako uvjerljiva u pripovijedanju maštovitih priča kao i u trenucima usamljenosti i tuge u kojoj publika otkriva Pipinu drugu stranu. Marija Kolb sjajno utjelovljuje Pipi koja se ostalim likovima prikazuje kao vesela, vedra i otkačena djevojčica, a gledateljima se otkriva kao usamljeno dijete koje žudi za roditeljskom ljubavi.“

Iva Matija Bitanga i Leo Vukelić nagrađeni su za najbolje kostime u istoj predstavi.

Obrazloženje ocjenjivačkog suda

„Kostimi Ive Matije Bitange i Lea Vukelića djelatni su element predstave „Pipi Dugačarapa“. Oni nisu samo vizualno dojmljivi, nego točno podcrtavaju karaktere i sudjeluju u stvaranju atmosfere.“

Nominacije za nagradu hrvatskog glumišta

Nominacija za najbolja glumačka ostvarenja (studeni 2007.) u lutkarskim  predstavama ili predstavama za djecu i mladež, u kategoriji ženske uloge, pripala je Areti Ćurković za ulogu Bube rotirke u predstavi "Velika,velika zemlja Oz" prema motivima "Čarobnjaka iz Oza" i "Čudesne zemlje Oz" L.Franka Bauma u režiji Zlatka Svibena.