Dodjelom nagrada završen 29. Susret lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske
29. izdanje Susreta lutkara i lutkarskih kazališta Hrvatske zatvoreno je dodjelom nagrada u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u Osijeku. Susret su organizirali
Hrvatski centar UNIMA i Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku u partnerstvu s Akademijom za umjetnost i kulturu. Stručni ocjenjivački sud u sastavu Tamara Kučinović, Edi Majaron i Đuro Roić pogledao je 10 predstava u natjecateljskoj konkurenciji i odabrao najbolje u brojnim kategorijama.
OBRAZLOŽENJA STRUČNOG OCJENJIVAČKOG SUDA
1. NAGRADA ZA NAJBOLJE OBLIKOVANJE RASVJETE DODJELJUJE SE VANJI JOVANOVIĆU ZA PREDSTAVU DRVLJACI KAZALIŠNE DRUŽINE PINKLEC IZ ČAKOVCA
Rasvjeta u predstavi Drvljaci nije samo rasvjeta već važan dio dramaturgije predstave. Suptilno i snažno u isto vrijeme izdvaja važno i kroji jake atmosfere koje uvelike doprinose unutarnjoj liniji radnje i emotivnom aspektu glumaca.
2. NAGRADA ZA NAJBOLJU KREACIJU LUTAKA I MASKI DODJELJUJE SE DANIRI MATOŠIĆ ZA PREDSTAVU KAKO SU LJILJO I KOSJENKA POBIJEDILI ZLU NESLOGU
Likovnost lutaka u predstavi inspirirana baštinom, vješto ističe temu i ideju predstave. Različite lutkarske tehnike prate dramaturgiju i time doprinose cjelini
predstave.
3. NAGRADA ZA NAJBOLJU SCENOGRAFIJU DODJELJUJE SE DANIRI MATOŠIĆ ZA PREDSTAVU KAKO SU LJILJO I KOSJENKA POBIJEDILI ZLU NESLOGU
Zanimljiva tehnička rješenja predstave omogućuju realizaciju režijskog koncepta koji kroz baštinu progovara o svevremenskoj temi rata. Organizacija prostora
spretno vodi dramski sukob i usmjeruje pažnju gledaoca.
4. NAGRADA ZA KOSTIMOGRAFIJU NIJE DODIJELJENA
5. NAGRADA ZA NAJBOLJI TEKST DODJELJUJE SE VANJI JOVANOVIĆU I PATRIKU GREGURECU ZA PREDSTAVU DRVLJACI KAZALIŠNE DRUŽINE PINKLEC IZ ČAKOVCA
Dramska snaga teksta leži u jednostavnim rečenicama, onim izgovorenim i onima koje nisu izgovorene i time nježno i pažljivo slijedi humanističku ideju koja
nam je svima bliska. Prirodnost i lakoća napisanih rečenica daje dojam improvizacije i time tvori scensku istinitost i osjećaj realnosti.
6. NAGRADA ZA NAJBOLJU GLAZBU DODJELJUJE SE BORNI ERCEGU ZA PREDSTAVU VELIKA TVORNICA RIJEČI
Autorska glazba u predstavi "Velika tvornica riječi" nameće se kao nositelj linije radnje. Zahtjevnost pjevačkih dionica i kompleksnost odabira glazbenog žanra tvore cjelinu glazbene dramaturgije koristeći se i asocijacijama na poznatu glazbu.
7. NAGRADA ZA NAJBOLJU GLUMU – ANIMACIJU DODJELJUJE SE FILIPU ELDANU ZA ULOGE U PREDSTAVI KROKODIL MARKO HNK VARAŽDIN
Filip Eldan svojom maštom, kreativnošću, te sjajnom glumom i animacijom izuzetno doprinosi dramaturgiji predstave. Svojom energijom i osjećajem za tempo, ritam Filip Eldan kroji jarke karaktere.
8. NAGRADA ZA NAJBOLJU GLUMU – ANIMACIJU DODJELJUJE SE NIKŠI ELDANU ZA ULOGE U PREDSTAVI "KROKODIL MARKO HNK VARAŽDIN
Nikša Eldan svojom maštom, kreativnošću, te sjajnom glumom i animacijom izuzetno doprinosi dramaturgiji predstave. Svojom energijom i osjećajem za
tempo ritam predstave kroji jarke karaktere. Njihova partnerska igra i scenski šarm nose predstavu i podupiru protagonista.
9. NAGRADA ZA NAJBOLJU KOLEKTIVU GLUMU – ANIMACIJU DODJELJUJE SE ANSAMBLU PREDSTAVE MRLJEK I PRLJEK GRADSKOG KAZALIŠTA LUTAKA RIJEKA
Vješto baratajući različitim lutkarskim tehnikama ansambl predstave kroz humor i animaciju dostiže proboj suvremene kulture u dječjem kazalištu. Zajedništvo
ansambla ističe važnost partnerstva u lutkarstvu.
10. NAGRADA ZA NAJBOLJU KOLEKTIVNU GLUMU – ANIMACIJU DODJELJUJE SE ANSAMBLU PREDSTAVE KAKO SU LJILJO I KOSJENKA POBIJEDILI ZLU NESLOGU GRADSKOG KAZALIŠTA LUTAKA SPLIT
Ansambl predstave u skučenom prostoru vješto barata različitim lutkarskim tehnikama koristeći se elementima baštinskog govora i pjevanja oblikujući time
podneblje u kojem se odvija radnja. Zajedništvo ansambla vraća vjeru u lutku samu, lutkarsko kazalište i njegovu moć.
11. NAGRADA ZA NAJBOLJU REŽIJU DODJELJUJE SE VANJI JOVANOVIĆU ZA PREDSTAVU DRVLJACI KAZALIŠNE DRUŽINE PINKLEC IZ ČAKOVCA
Vanja Jovanović hrabro i suptilno progovara o temi koja nas na žalost nikada ne napušta. Nenametljivo i duhovito u isto vrijeme kroz metaforu priča priču o ratu
vješto režijski balansira između teatra objekta i glume. Njegov osjećaj za cjelinu uključuje sve elemente predstave kao ravnopravne partnere glumcima.
12. NAGRADA ZA NAJBOLJU PREDSTAVU U CJELINI DODJELJUJE SE PREDSTAVI DRVLJACI KAZALIŠNE DRUŽINE PINKLEC IZ ČAKOVCA
Kreativnost i specifičnost pojedinačnih elemenata predstave tvore skladan zajednički pothvat koji svojom suptilnošću u konačnici ostavljaju bez riječi. Predstava "Drvljaci" u svojoj osnovi njeguje glumački pristup u kojem nema suvišnih izvanjskih elemenata igre, već duboko iznutra tvori liniju radnje. Obični predmeti koji postaju metafora daju naslutiti realnosti rata već na početku predstave, ali nas ipak na kraju šokiraju i tjeraju na suosjećanje i tišinu.
Predstava Drvljaci vraća vjeru u dječje kazalište koje nije infantilno i površno, već duboko i slojevito.
13. NAGRADA ZA UKUPNU LIKOVNOST PREDSTAVE BRANKO STOJAKOVIĆ KOJU DODJELJUJE KAZALIŠTE LUTAKA ZADAR DODJELJUJE SE ALENI PAVLOVIĆ ZA PREDSTAVU DRVLJACI KAZALIŠNE DRUŽINE PINKLEC IZ ČAKOVCA
Alena Pavlović pomno odabranim predmetima podržava snažnu metaforu predstave. Njezin osjećaj za boje i materijale prati dramu predstave i podupire
emociju glumaca otvarajući im mogućnost igre i mašte. Predmet tvori neodvojivu cjelinu suptilne likovnosti i jednostavne estetike koja nenametljivo otvara prostor empatije.
Dječji prosudbeni odbor u sastavu Nikola Flegar, Rafael Selenić, Magdalena Trdin, Bruna Verner, Mislav Oršolić i Katja Tomičić svoju je nagradu za najbolju
predstavu dodijelio također predstavi „Drvljaci“ Kazališne družine „Pinklec“ iz Čakovca.
Dodijeljene su i Povelje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za promicanje hrvatske dramske književnosti na lutkarskoj sceni, te Priznanja
za dugogodišnji rad u lutkarstvu. Ravnatelj Ivica Lučić, u godini kada obilježava 30. obljetnicu umjetničkoga rada, dobio je Priznanje za dugogodišnji rad u lutkarstvu, a našem je Kazalištu HAZU dodijelio i navedenu povelju za predstave hrvatskih autora: “Kako je Temnava dobila dan” Dubravka Jelačića Bužimskog, “BonTon iza Duge” Dražena Alerića, “Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica” Ivane Brlić Mažuranić i “Djedova priča” Maje Lučić.
Osim 10 predstava u natjecateljskoj konkurenciji na ovogodišnjem SLUK-u izvedeno je još sedam predstava u popratnom programu, organizirane su i dvije
izložbe, ona Odsjeka za kreativne tehnologije Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku te velika izložba Osječki SLUK-ovi u Državnom arhivu u Osijeku.
Posebno su iznenađenje za kraj festivala priredili studenti Akademije koji su sudjelovali na dvjema radionicama u organizaciji HC UNIMA – u dvorištu
Dječjeg kazališta postavljena je gigantska lutka nastala prema rješenju Marijane Županić Benić, a predstavlja novo lice SLUK-a. Četiri je dana Osijek živio za lutkarstvo i s lutkarima iz cijele Hrvatske, a u sklopu SLUK-a održan je i dio festivala Showcase u organizaciji Kazališnog epicentra. Čestitamo svim nagrađenim kolegama i radujemo se novom susretu na jubilarnom 30. SLUK-u u Osijeku već 2025.
Kako nam je bilo na 29. SLUK-u možete pogledati na www.sluk.hr i na našim mrežnim stranicama.