Bambija sam najprije srela u crtanom filmu. Zatreptao je dugim trepavicama i umilno me pogledao. Bile su to oči koje se pamte. Odonda su prošle mnoge godine. Bambijev je lik ostao zauvijek utisnut u moje sjećanje.
Felix Salten, autor Bambija , postigao je svojom knjigom o srnčetu svjetski uspjeh. Godine 1941. snimljen je prema Saltenovom djelu i čuveni film Walta Disneyja Bambi koji novi naraštaji uvijek iznova gledaju, očarani, često u društvu baka i djedova.
Sunčana Škrinjarić
Ako je zahtjev za “povratkom prirodi”, kao i sam pojam prirode, zanimljivo i potrebno promišljati s motrišta filozofije odgoja, onda je Saltenovo djelo za to prava prilika. Prije svega, rekli bismo da je osnova pravog čovjeka i zdravog društva – priroda. Pritom ne mislimo na povratak nekoj primitivnoj i nekulturnoj animalnosti, nego na napuštanje izvještačenosti, prenemaganja, neiskrenosti, lažljivosti (vidljivo u današnjem društvu) u korist jednostavnosti, iskrenosti i neposrednosti.
Upravo se kod Saltena može izvrsno i slikovito prikazati koliko su riječi “priroda”, “prirodno”, “prirodnost” i sl. važne za razvoj djeteta i društva uopće, i koliko je njegov “jedan život u šumi” to čemu svi težimo, ali nikako da to dostignemo. Koliko su jednostavne stvari zapravo teške. Upravo time ćemo se baviti režirajući, i kroz igru stvarajući, predstavu. Vratiti se prirodi ne znači nazadovati nego posvetiti se životu, učenju i djelovanju.
Miroslav Čabraja i Mladen Vujčić
Rođen je u Budimpešti, u Mađarskoj, 6. rujna 1869. godine, ali se još u djetinjstvu odselio s roditeljima u Beč gdje se i školovao. Zvao se Siegmund Salzmann , a Felix Salten je njegovo izmišljeno književno ime. Radio je kao novinar, pisao kazališne kritike, objavio niz romana, pripovijetki i dramskih tekstova. Uz Bambija , Felix Salten je objavio još nekoliko knjiga za djecu : Bambijeva djeca, Petnaest zečeva, Dobro društvo, Fabijan, carev konj i dr. Umro je u Zurichu, u Švicarskoj, 8. listopada 1945. godine.
Mladen Vujčić, rođen 29. rujna 1984. u Zagrebu, nakon završetka srednje škole upisao je Studij glume i lutkarstva na Umjetničkoj akademiji u Osijeku gdje je i diplomirao u prvoj generaciji studenata. Tijekom studija sudjelovao je u predstavama našega Kazališta, Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku i Osječkog ljeta kulture – “Cyrano de Bergerac”, “Ime”, “Sam čovjek”, “Velika, velika zemlja Oz”, “Rosenkrantz i Guilderstern su mrtvi”, “Lilliom”, “Grižula”. Prva uloga u profesionarnom angažmanu mu je uloga Tomija u predstavi “Pipi Dugačarapa” u režiji Zlatka Svibena. Na 43. međunarodnom festivalu kazališta lutaka PIF Mladen Vujčić je osvojio nagradu za najbolje glumačko i lutkarsko ostvarenje za ulogu Mišića u predstavi “Uspavanka za mišića” Konstantina Fedorova u režiji Ludmile Fedorove. Na 13. Susretu HC ASSITEJ je osvojio nagradu za glumačko ostvarenje u ulozi Ježurke Ježića u predstavi “Ježeva kućica” Branka Ćopića u režiji Saše Anočića, a za istu ulogu dobio je i Nagradu hrvatskog glumišta.
Miroslav Čabraja rođen je 7.1.1979. u Slavonskom Brodu. Klasičnu gimnaziju završio u Pazinu, a 2008. godine diplomirao na Umjetničkoj Akademiji u Osijeku (preddiplomski studij, smjer gluma i lutkarstvo) s monodramom Antuna Pavloviča Čehova „O štetnosti duhana“. 2008. postaje član ansamla drame HNK . U HNK u Osijeku imao je uloge u sljedećim predstavama: “Zastave, barjaci, stjegovi”, “Šokica”, “Teaterdirektor”, “Fragile!” i “Apartman”. U drugim kazalištima imao je uloge u sljedećim predstavama “Rozenkrantz i Guildernstern su mrtvi”, “Pepeljuga” i “Završnica” Osvojio je nagradu “Nevenka Filipović” na festivalu glumca 2009. za najbolje lutkarsko glumačko ostvarenje ili glumačko ostvarenje u predstavama za djecu i mlade za ulogu Princa u predstavi “Pepeljuga” Ane Tonković Dolenčić u režiji Ivana Lea Leme, u izvedbi Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku.
Rođena je u Petropavlovsku na Kamčatki gdje je počela slikati i završila umjetničku školu. Kako bi nastavila s likovnom naobrazbom i našla svoje mjesto u likovnoj umjetnosti završava koleđ umjetnosti u Novgorodu, a zatim diplomira kao umjetnik-izvođač na Akademiji kazališne umjetnosti u St. Peterburgu. Za vrijeme studija na Akademiji započinje s profesinalnim radom u kazalištima u St. Peterburgu i drugim gradovima i aktivno sudjeluje na izložbama i festivalima. Trenutno živi i radi u St. Peterburgu gdje u širom krugu svojih profesionalnih zanimanja eksperimentira s različitim studijskim pristupima i tehnologijama u lutkarskim kazalalištima, a sve u cilju izrade prekrasnog svijeta na pozornici.
O predstavi
- Hrast, Otac: Ivica Lučić
- Bambi: Mladen Vujčić, (pomoćna animacija) Aleksandra Colnarić, Inga Šarić, Ivica Lučić
- Majka: Areta Ćurković, (pomoćna animacija) Snježana Ivković
- Falina: Snježana Ivković, (pomoćna animacija) Areta Ćurković, Aleksandra Colnarić
- Gobo: Inga Šarić, (pomoćna animacija) Ivica Lučić, Areta Ćurković
- Vjeverica, Rono, Jelen: Aleksandra Colnarić, (pomoćna animacija Jelen) Ivica Lučić
- Svraka: Lidija Helajz
- Čovjek: Zoran Grkinić
- List 1: Miroslav Čabraja, (pomoćna animacija Lidija Helajz)
- List 2: Mladen Vujčić, (pomoćna animacija Aleksandra Colnarić)
- Stanovnici šume: Snježana Ivković, Areta Ćurković, Aleksandra Colnarić, Inga Šarić, Lidija Helajz
- Dramatizacija i režija: Miroslav Čabraja i Mladen Vujčić
- Idejno rješenje scene i lutaka: Aleksandra Zubova
- Oblikovatelj svjetla: Ivo Nižić
- Autor glazbe: Gordan Tomić