skip to Main Content
Lav koji nije znao brojiti do tri

AUTOR:

Martin Balscheit

PREMIJERA:

prosinac 2023.

SEZONA:

2022. / 2023.

PREUZIMANJE:

KRATKO O PREDSTAVI:

Kazališna predstava „Lav koji nije znao brojiti do tri“ drugi je dio, nastavak uspješne predstave „Lav koji nije znao pisati“ poznatog njemačkog autora Martina Baltscheita. Ovog puta Lav muku muči s brojevima i matematikom koja je strašna i teška, no uz pomoć lava, krta, krijesnica, žirafe i labudova matematika počinje biti malo manje strašna. Radnja kreće s Lavicom i Lavom. Lavica čita svoju knjigu, a Lav gleda neko lišće. Lavica ga ispravlja i govori kako su to leptiri i pita ga zašto ništa nikada ne rade zajedno? Lav smeten tim pitanjem daje svakakve izgovore – „Pa zajedno radimo ništa, kako to nije dovoljno?“

No, Lavica želi plesati, a Lav je odbija. Rasplet nastaje onog trenutka kada dolazi lijepi lav, Zavodnik, Francuz s cvijećem i zove Lavicu na druženje. Leptiri dolaze kod našeg Lava i zafrkavaju ga kako je lijepi lav sve izračunao i napisao zadaću te ga pitaju je li ikada čuo o „jedan puta jedan“ ljubavi i neka zbroji dva i dva. No, naš Lav ne zna brojiti ni do tri. Odlazi po pomoć kod jednoroga, labuda, krijesnica, krta, hobotnice, žirafe koja je boksač – neki od njih znaju brojiti od pet do deset, neki od četiri do deset, no naš Lav nikako da nauči brojiti do tri.

Damir Mađarić

Rođen je 1965. godine u Dusseldorfu. Kako je sam napisao, s pet godina je počeo crtati po svim predmetima koji bi mu došli pod ruku. Od tapeta, zidova, odjeće, lampi i cipela. To nije radio samo zato što je rado crtao nego kako bi pobijedio strah. Svakom čudovištu kojeg bi se bojao nacrtao bi još strašnije kako bi ga otjerao. Kako je svijet pun čudovišta koja se mogu pobijediti olovkom ne želi prestati crtati. Završio je dizajn i nastavio crtati, od 1996. do 1992. bavio se glumom i počeo pisati slikovnice, knjige i dramske tekstove za djecu i mlade. Najpoznatiji i nagrađivani dramski tekstovi su mu Die besseren Wälder (Bolje šume), Krähe und Bär (Vrana i medvjed) i sjajan tekst Nur ein Tag (Samo jedan dan).

Rođen je 1959. godine u Koprivnici gdje završava osnovnu i srednju školu. Godine 1989. diplomirao je režiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Od tada radi u cijelom nizu kazališta širom Hrvatske (dk Gavella, hnk Osijek, Dječje kazalište Branka Mihaljevića Osijek, hnk u Varaždinu, Kazalište Požega, Kazalište Virovitica, Kazalište Oberon, itd Zagreb) ali i izvan nje (hnk u Mostaru). Režirao je djela Marina Držića, Williama Shakespearea, Ivana Cankara, Mire Gavrana, J.W. Goethea, Volkera Ludwiga, Davora Špišića, Kristine Gavran, Ephraima Kishona, Labicha, Kamova, Čehova, Hašeka, Galovića i brojnih drugih autora. Osim režije bavi se i prevođenjem, pisanjem. Napisao je i knjige za djecu i mlade Kako smo mamu i tatu spasili od bankrota, Dječak koji je govorio Bogu i Nespretni Dado.U HNK Osijek.

Rođena je u Zagrebu, gdje je diplomirala slikarstvo na Akademiji likovne umjetnosti u klasi prof. Zlatka Kau- zlarića Atača. Kao scenografkinja radi u brojnim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Uz Ozrena Prohića dobitnica je Nagrade hrvatskoga glumišta za operu Orfej 2008., te nagrade za najbolju scenografiju na Gumbe- kovim danima za predstavu Operni cabaret (hnk, Zagreb). Neke od predstava koje ostvaruje su: Hercegovci za volanom, Bitange i princeze, Kraljevo, Krletka, Kaos iza kulisa, Vučjak, Vjenčani list, Amelija ide na ples, Pečat, Čarobni kolačić. Često surađuje i sa Scenom Gorica radeći predstave za djecu i odrasle: Grga Čvarak, Davež, Dječak koji je tražio zmaja, Sve u 3, I živjele su sretno. Dugogodišnja je suradnica manifestacije Ljeto na Strossu i članica žirija Festivala zastavica u sklopu festivala Cest is d’Best. Kao set dekorater surađuje u filmu Zrinka Ogreste S one strane. Kada stigne, napravi poneku likovnu izložbu. Članica je HZSU-a od 2010. godine.

Samostalna umjetnica, magistra kostimografije rođena je 1964. u Zadru. Živi i radi u Zagrebu. Godine 2014. završila je treću godinu poslijediplomskog doktorskog studija na alu u Zagrebu, smjer slikarstvo, pod umjetničkim mentorstvom prof. Zlatka Kauzlarića Atača. Umjetnički senzibilitet ostvaruje i gradi u kazalištu kao kostimografkinja dramskih, plesnih, i predstava za djecu u kazalištima u Hrvatskoj i šire. Izlaže kostimografiju, crteže i tekstilne kolaže – slike na skupnim i samostalnim izložbama. Dobitnica je nagrade Branko Stojaković 2011. za likovnost predstave Michelangelo Buonarrot. Godine 2014. dobila je i Nagradu Grada Zadra za uspjehe i rezultate na području kazališne umjetnosti.

Miroslav Evačić je glazbeni producent, multiinstrumentalist, autor i kreator vlastitog glazbenog pravca – Čardaš Blues. Autor je devet studijskih albuma i dobitnik četiri Porina (dva kao izvođač i autor, dva kao glazbeni producent) te brojnih domaćih i inozemnih priznanja. U svom radu surađivao je sa mnogim svjetskim poznatim glazbenicima, a njegova glazba emitira se na najeminentnijim svjetskim radio postajama (BBC, fRoots Radio…)

Gordana Evačić je multiinstrumentalistica, trostruka dobitnica nagrade Status i najbliža suradnica glazbenika Miroslava Evačića. Njezin samostalni album Sneha bio je nominiran za nagradu Porin i uvršten na listu ponajboljih albuma od strane prestižnog britanskog world music magazina fRoots.

O predstavi

Gordan Marijanović
Kristina Kovačević
Srđan Kovačević

prijevod i režija Damir Mađarić
scenografija Marta Crnobrnja
asistentice scenografkinje Petra Mađarić i Aleksandra Vukićević
kostimografija Marija Šarić Ban
glazba Miroslav i Gordana Evačić
oblikovanje rasvjete Igor Elek
voditelj tehničke službe Dražen Golubić
inspicijent Zdenka Kovaček
majstor rasvjete Igor Elek
majstor pozornice Zoran Grkinić
majstor tona Josip Ogribić
tehničar svjetla Hrvoje Đumlija
pozornički tehničar Tihomil Čakalić
izrada scenografije Siniša Ardalić, Marta Crnobrnja, Petra Mađarić i Aleksandra Vukićević
izrada kostima Maja Marković i Marija Šarić Ban

Back To Top
X