Liliputanci mu zatim ispričaju o svojim neslaganjima i ratovanjima s Blefuščanima, stanovnicima susjednog otoka. Gulliver im zbog toga nudi svoju službu u njihovim ratovima protiv Blefuščana, te svojom vještinom i snagom zarobljuje sve njihove brodove. Iako im je pomogao, mora bježati zbog silnih optužbi Lilliputanaca. Srećom, ubrzo naiđe na malenu barku kojom se sigurno vrati kući.
Guliverova putovanja! Ima li što ljepše i inspirativnije od Guliverovih putovanja. Priča koju sva djeca poznaju i vole, jednako je inspirativan sadržaj za svakog kazališnog umjetnika. Svijet je to koji i djeci i kazalištu ostvalja nevjerojatan prostor za raspirivanje mašte. Tu se mijenjaju likovi prostori, čak i dimenzije, svaki je element ove priče iz časa u čas nov, dinamičan, začuđujuć i zabavan! A kako li se pravo dječje kazalište uopće može bolje opisati nego kao nešto novo, dinamično, začuđujuće i zabavno! Upravo to u ovoj predstavi postaje izazov, iskoristiti sve silne opcije koje nudi ovaj predložak.
Ivan Kristijan Majić
Sigurna sam da ste (i) ove godine donijeli poneku novogodišnju odluku, zar ne?! Čak ste donijeli i Plan uzbudljivih pustolovnih događaja. Dobro, morat ćete se, tu i tamo, pozabaviti i problemskim pitanjima (poput lektire) (no tek nakon zasluženih blagdana…). Blagdani su prošli, novogodišnju odluku (da ćete početi čitati lektiru) ste zanemarili, ali nema veze čuli ste da su Guliverova putovanja, Jonathana Swifta – “priča koju sva djeca poznaju i vole” – znači ne može biti teško, ali vam se nekako ne da započeti… Odgađate do sutra. Pa do prekosutra. Pa do “za preko vikenda”. Vikend je prošao… sad shvaćate da postoje samo dva puta: lektire za prepričanciju i lektire za prepisivanciju. Ili… Možete pogledati i predstavu… Zašto? Ne zbog prepričancije niti zbog prepisivancije (iako smo iz nje izbacili sve dosadne opisne dijelove, časna riječ)! Dođite samo zbog motivacije (ili natjerancije) da pročitate cijelu knjigu. Pitate se zašto? Zato što se ne biste trebali zadovoljiti testom koji vam kaže da ste prosječni! Zato što si ne biste nikada trebali dopustiti da ponavljate tuđe misli i tuđe riječi. Zašto? Zato što imate svoje vlastite – nemojte to zaboraviti!
Marijana Fumić
Guliverova putovanja! Ima li što ljepše i inspirativnije od Guliverovih putovanja. Priča koju sva djeca poznaju i vole, jednako je inspirativan sadržaj za svakog kazališnog umjetnika. Svijet je to koji i djeci i kazalištu ostvalja nevjerojatan prostor za raspirivanje mašte. Tu se mijenjaju likovi prostori, čak i dimenzije, svaki je element ove priče iz časa u čas nov, dinamičan, začuđujući i zabavan! A kako li se pravo dječje kazalište uopće može bolje opisati nego kao nešto novo, dinamično, začuđujuće i zabavno! Upravo to u ovoj predstavi postaje izazov – iskoristiti sve silne opcije koje nudi ovaj predložak.
Ivan Kristijan Majić
Rodio se u Zagrebu 1983. U Mađarskoj je studirao kazališnu teoriju i povijest kazališta. Režirao je lutkarske te predstave dramskog repertoara, radio dramu i dokumentarne filmove. Bavi se i dramskom pedagogijom kao voditelj dramskih skupina u Hrvatskoj i Mađarskoj. Posljednjih godina bavi se osmišljavanjem i provedbom umjetničkih programa regionalne suradnje i manjih neovisnih produkcija te manifestacija. Objavljena su mu dva dramska teksta, a s mađarskog je preveo i uredio dramu Lirika i Epika. U Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića režirao je predstave Pale sam na svijetu, Cik Cak i Ovdje u gradu. Od 2013. u istom Kazalištu vodi i Dramski studio za srednjoškolce.
Rođena 1973. godine u Vukovaru. Nakon mature, u GŠC u Rijeci, 1992. upisuje Arhitektonski fakultet u Zagrebu. Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Nagrađena je Rektorovovom nagradom za dramu „Romeo jedne Giuliette, Giulietta jednog Romea“, 1996. godine. Od 2002. do 2007. radi kao dramaturg Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, a u sezoni 2005/06. i kao ravnateljica Drame. Radila je dramaturgiju na tridesetak predstava u hrvatskim kazalištima: Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci, Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku, Gradskom kazalištu Žar ptica, Zagrebačkom kazalištu lutaka, te na Osječkom ljetu kulture. Živi i radi u Osijeku.
Ria Trdin rođena je u Našicama 1972. Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn završila je u Zagrebu 1990. Od 1998. do 2004. radi u Restauratorskom zavodu u Osijeku te stječe zvanje restauratora-tehničara. Na odsjeku slikarstva Umjetničke akademije u Osijeku diplomirala je 2008., a doktorirala je 2013. godine na VŠMU, Bratislava, Slovačka na Odsjeku lutkarske tehnologije pod mentorstvom prof. Hanne Cigánové. Docentica je na Katedri za interdisciplinarnost Umjetničke akademije u Osijeku gdje radi na kolegijima vezanim za lutkarsku tehnologiju i scenografiju. Kao autorica scenografskih i lutkarskih rješenja surađivala je s brojnim kazalištima u zemlji i inozemstvu. Osim scenografijom i restauracijom, bavi se slikarstvom i kiparstvom. Samostalno je izlagala na Danima Dobriše Cesarića u Galeriji Ciraki u Požegi, Osječkom ljetu kulture i Gradskoj galeriji „Joza Ivakić“ u Vinkovcima, a sudjelovala na brojnim skupnim izložbama. Autorica je biste Stjepana Grubera postavljene ispred Zavičajnog muzeja “Stjepana Grubera” u Županji. Članica je HDLU-a Osijek.
Ivica Murat rođen je 3. svibnja 1963. godine u Osijeku, gdje je završio Srednju glazbenu školu „Franjo Kuhač“ – smjer flautist. Osim flaute svira više različitih instrumenata – gitaru, sakosofon, klavir te na pojedinim albumima i u pojedinim pjesmama sam svira sve instrumente. Tijekom svojeg dugogodišnjeg bavljenja glazbom okušao se u gotovo svim područjima glazbe i glazbenog izričaja, te surađivao s mnogim poznatim osobama i sastavima. Autor je mnogih pjesama i aranžmana za dječje festivale, a svoju sklonost i smisao za rad na dječjim pjesmama najbolje je upotpunio u suradnji s Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića u Osijeku, s kojim ima višegodišnju i više nego uspješnu suradnju. Za to kazalište skladao je glazbu za mnoge predstave, kao i filmsku glazbu. Dobitnik je nagrade „Mali Marulić“ za najbolju glazbu u predstavi Zlatni Danci Dječjeg kazališta “Branka Mihaljevića” 2009. godine, te brojnih drugih nagrada i priznanja za svoj rad. Zbog svog bogatog, kontinuiranog dugogodišnjeg rada na svim razinama i područjima hrvatske glazbe stekao je status samostalnog umjetnika.
Igor Elek rođen je u Osijeku 1971. Završio je srednju tehničku školu – smjer telekomunikacije. U Dječjem kazalištu radi od 1993. na poslovima ton majstora, majstora pozornice i od 2000. godine kao majstor svjetla. Za predstavu Dugonja,Trbonja i Vidonja B. Kukolja / V. Predmerskog dobio je nagradu za najbolje oblikovanje svjetla u Čakovcu na Susretu profesionalnih kazalista za djecu i mlade HC Assistej te u Osijeku na Susretu lutkara i lutkarskih kazalista Hrvatske. U posljednjih 15-ak godina oblikuje svjetlo na većem broju predstava za djecu i mlade u matičnom Kazalištu.
Rođen u Osijeku 1972. godine. Nakon srednje elektrotehničke škole, smjer elektronika, honorarno je radio na Hrvatskoj televizij i Hrvatskom radiju – Studiju Osijek. Od 1992. godine stalno je zaposlen u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u Osijeku kao majstor tona. Bavio se video produkcijom, digitalnom računalnom animacijom i izradom raznih elektroničkih i svjetlosnih efekata za potrebe Kazališta i kazališnih produkcija. Kao ton majstor surađivao je na predstavama Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku i drugim kazalištima, na koprodukcijama Dječjeg kazališta i produkcijama raznih udruga. Dugi niz godina bio je i voditelj tona na Osječkom ljetu kulture.
O predstavi
ENGLESKA
• LEMUEL GULLIVER Ivica Lučić
• MARY GULLIVER Aleksandra Colnarić / Inga Šarić
• KONJUŠAR Edi Ćelić
• GULLIVERV SINČIČ Snježana Ivković
LILLIPUT
• SKYRESG BOLGOGALM Lidija Kraljić Zavišić
• RELDESTRAL Edi Ćelić
• FLIMNAP Snježana Ivković
• CAR GOLBASTO MOMAREM EVLAME GURDILO SHEFIN MULLY ULLY GUE Đorđe Dukić
• CARICA Areta Ćurković
• IZDAJNIK Snježana Ivković
BROBDINGNAG
• GLUMDALCLITCH Areta Ćurković
• KRALJICA Snježana Ivković
• UČENJAK Đorđe Dukić
LAPUTA
• KROJAČ LAPUTSKI Đorđe Dukić
• KRALJEV ROĐAK (MUNODI) / LUPAČ 1 Edi Ćelić
• AKADEMIK 1 Areta Ćurković
• AKADEMIK 2 Lidija Kraljić Zavišić
• AKADEMIK 3 Đorđe Dukić
• LUPAČ 2 Snježana Ivković
• Režija Ivan Kristijan Majić
• Dramaturgija Marijana Fumić
• Scenografija, lutke, kostimi Ria Trdin
• Glazba Ivica Murat
• Oblikovanje svjetla Igor Elek
• Asistent redatelja Edi Ćelić
• Voditelj tehničke službe Dražen Golubić
• Inspicijent Zdenka Kovaček
• Majstor tona Dražen Golubić
• Majstor rasvjete Igor Elek
• Majstor pozornice Zoran Grkinić
• Pozornički tehničar Tihomil Čakalić
• Izrada scenografije i lutaka Ria Trdin, Siniša Ardalić i Kristina Marić
• Izrada kostima Maja Marković
