Kad ju je mama upitala kakvu priču bi željela čuti, Karin je ispalila: „Priču o Pippi Dugačarapi!”. “Djevojčica tako neobičnog imena mora i biti neobična i drugačija” – pomislila je spisateljica i tako je, jednostavno govoreći, nastala priča o Pippilotti Viktualii Rullgardini Krusmynti Efraimsdotter Lungstrump, do danas prevedena na gotovo devedeset jezika. No, trebalo je vremena da taj lik s oduševljenjem prihvate i mladi i stari – prva priča o Pippi izazvala je negativnu reakciju roditelja i učitelja koji su u njoj vidjeli prijetnju javnom moralu. Problem nije bio samo u tome što ona živi sama u kući, s majmunom i konjem, nego i zato što ne želi ići u školu i priča o stranim mjestima koje je posjetila s ocem, kapetanom južnih mora. No, Pippi Dugačarapa vremenom je postala ne samo uzor djevojčicama koje traže svoju nezavisnost, nego je ova literarna junakinja odigrala i nemalu ulogu u emancipaciji žena. Švedski su republikanci i anti-monarhisti čak tražili da na kovanicama umjesto glave kralja Carla XVI Gustafa bude taj svjetski poznat lik dječje književnosti. Sa svoga zauzimanja za pravdu i nenasilje Astrid je Lindgren smatrana jednim od naj većih moralnih autoriteta u Švedskoj. Umrla je 2002., u devedeset i četvrtoj godini života.

Ako bolje promotrimo Pippi, pred sobom imamo, zapravo, vrlo prosječno dijete. Svojom mrkvastom kosom, krumpirastim nosom, pjegavim licem i neobično širokim ustima ima sve predispozicije postati frustriranom i ogorčenom osobom. Ali, zbog iznimnih karakternih osobina, Pippi sve mane uspješno pretvara u vrline. Od prosječne, ona postaje neobičnom djevojčicom. Od osamljene, nezavisnom. Od slabašne, najjačom na svijetu.”

Marinka Poštrak

Na 10. NAJ, NAJ, NAJ FESTIVALU Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u Osijeku dodijeljene su nagrade za predstavu A. Lindgren/ A. Rozman Roza PIPPI DUGAČARAPA u režiji Zlatka Svibena.

Zlatko Sviben osvojio je nagradu za najbolju režiju, a Marija Kolb za ulogu Pippi nagradu za najbolju žensku ulogu.